O NAMA

Tvrtka «EPITAF» posluje od 2003., a od 2006. godine proširila je djelatnost i na uzgoj američkih borovnica. Za potrebe plantaže kupljeno je u 1. fazi ulaganja 1.5 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu je zasađeno 3000 grmova borovnice i u 2. fazi 1 ha zemljišta na kojem je posađeno 2000 grmova američke borovnice tako da je sada u proizvodnji 5000 borovnica. Nakana tvrtke, vezano uz uzgoj borovnica, je zapošljavanje jednog stalno zaposlenog djelatnika uz korištenje sezonske radne snage na poslovima branja te plasman ploda u prehrambene svrhe kao svježu konzumnu borovnicu ili kao vlastiti proizvod (džem, sok, čaj i sl.).

O BOROVNICI

Borovnicom nazivamo plod koji daju nekoliko vrsta grmova roda Vaccinium iz porodice biljaka Ericaceae. Borovnice potječu iz Sjeverne Amerike a otuda su prenesene u Europu. Kod nas borovnica raste kao samonikla u šumskim predjelima npr. u Gorskom Kotaru. Uzgoj i proizvodnja zadnjih nekoliko godina su povećani zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa i velikoj nutritivnoj vrijednosti. Obična borovnica ( Vacinnium myrthilus L.) je listopadna biljka koja spada u grupu šumskog voća. Naraste kao višegodišnji grm 30 do 60 cm visine. Grane sadrže listove izmjeničnog rasporeda i eliptičnog oblika svijetlo zelene boje. Cvate između travnja i lipnja a oprašuje se pomoću pčela, muha i leptira. Cvjetovi su dvospolni, srcoliki i svjetlo ružičaste boje. Razmnožava se spolno i vegetativno. Ima dobro razvijeni puzavi korjenov sustav. Raste u isprepletenim kolonijama u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, vrištinama i u guštarama planinskih područja Europe i na jugu SAD-a. Ima je i na Havajima, Madagaskaru i na Javi. Plod je mala višecvjetna boba. Tamnoplave je boje radi pigmenta antocijana kojeg sadrži a ubire se od srpnja do rujna.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

Od svih voća borovnica je najbogatija antioksidansima. Antioksidativna svojstva možemo zahvaliti bogatom sastavu flavona, antocijana, flavonoida i terpena. Sadrži 120-300 grama antocijana na 100 grama voća. Količina antioksidansa raste kako plod sve više sazrijeva. Lišće sadrži flavonoide (rutozid i avikularin), katehinske tanine triterpenske kiseline (ursolinsku i oleinsku), iridoide i druge kiseline. 100 g borovnica ima energetsku vrijednost 56 kcal. Sadrži 84,6 g vode (H2O), 0.7 g proteina, 0.4 g masti, 14.2 g ugljikohidrata i 2.7 g vlakana. Sadrži brojne minerale (kalcij, željezo, natrij, cink, kalij, fosfor, magnezij, mangan, bakar i selen) i vitamine (vitamin C, tijamin, riboflavin, nijacin, vitamin B6, vitamin A, pantotensku kiselinu i folat).

POVIJEST

Medicinska povijest borovnice seže unatrag do srednjeg vijeka, iako nije bila poznata liječnicima sve do 16. st., kada je njena upotreba zabilježena u slučajevima bilijarne litijaze, skorbuta i tuberkuloze. Ako se neka beba rodila boležljiva, majka bi je svakodnevno trljala sokom od borovnica. To je bio lijek za dug i zdrav život. Vjerovali su čak da sprječava i kugu, pa je tako ušla u mnoga vjerovanja i vradžbine. Drvo se moglo paliti samo u određene svrhe, a ogrlice od bobica su "tjerale zle duhove i štitile od uroka“. Ekstrakt voća upotrebljavao se u liječenju dijareje, dizenterije, stomatitisa i faringitisa. Esencije listova su se upotrebljavale za smanjenje glukoze u krvi u slučaju šećerne bolesti. Danas, najveća primjena je fokusirana na očnim i vaskularnim manama i šećernoj bolesti.

MEDICINSKA UPOTREBA

U medicinske svrhe koriste se listovi, bobe i korijenje. Listovi se koriste kao važan narodni lijek za liječenje šećerne bolesti jer smanjuju postotak šećera u krvi. Toliko je djelotvoran da ga neki nazivaju prirodnim inzulinom. Listovi jačaju i okrepljuju, antiseptični su (dezinficiraju probavne i mokraćne puteve) i pridonose dobrom radu svih organa, a naročito su djelotvorni protiv kašlja, povraćanja, bolova želuca, lijenosti crijeva, dijareje i lošeg funkcioniranja mokraćnog sustava. U vanjskoj primjeni korisni su protiv infekcija usta i gornjih dišnih puteva, protiv upala očiju i protiv kožnih bolesti, čireva i opekotina. U obliku čaja smanjuju mokraćnu kiselinu u organizmu. Korijenje služi prvenstveno za dezinfekciju rana i njihovo brže zarastanje. Bobe se koriste protiv hemoroida, neuredne stolice i slabog teka. Sadrže i visok postotak vlakana, i tako pospješuju probavu, smanjujući rizik od crijevnih bolesti. Zbog vlakana se koriste i pri dijetama za mršavljenje, jer stvaraju osjećaj sitosti. Izuzetno su korisne za jačanje krvnih žila. Utječu na vid i čuvaju očnu mrežnicu. Ljubičasti sok plodova bogat karotinom (provitamin A, koristan za oči) poboljšava vid. To je razlog zašto piloti jedu mnogo borovnica. Istraživanja su pokazala da su borovnice odlične i za mozak. Njihov ekstrakt poboljšava ravnotežu, koordinaciju i pamćenje, čak i u slučajevima Alzhajmerove bolesti. Borovnica je dobar vazodilatator, tj. širi krvne žile i snižava krvni tlak. Antocijanidi sprečavaju nastanak krvnik ugrušaka koji izazivaju srčani udar. Bobice se mogu jesti svježe ili osušene i umočene u alkohol. Suše se na 45 stupnjeva C. Od njih se radi i ekstrakt s rakijom, sok ili pekmez.

PROIZVODI OD BOROVNICA

Tinktura od borovnice: U litru 60% alkohola ili u jaku rakiju, stavi se 20 g ploda borovnice. Bocu se dobro zatvori i ostavite na suncu ili u toploj prostoriji 10 – 14 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima po 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki šećera. Odličan lijek protiv dizenterije, dijareje i drugih bolesti.

Vino od borovnice: Potrebno je 2,5 litre plodova borovnice, 1,5 kg šećera, 10 g kvasca i 5 litara vode. Plodove borovnice staviti u plastičnu posudu, zgnječiti ih drvenom kutlačom, i zaliti sa 3 litre vrele vode. Posudu pokriti komadom čiste tkanine (od pamuka ) i ostaviti stajati 14 dana. Nakon toga procijediti mošt a iz plodova istisnuti što više soka. Preostale 2 litre vode zakuhati, u njima rastopiti šećer pa pomiješati s moštom. Ostaviti da se ohladi.

Čaj: Na jednu litru vrele vode staviti mnoštvo osušenih ili svježih listova borovnice i ostaviti da stoje deset minuta. Piju se tri do četiri šalice dnevno. Još je djelotvorniji miješani čaj s dodatkom listova divlje jagode i kupine. Taj čaj je jedan od najboljih lijekova protiv šećerne bolesti.

Sladoled: Potrebno je 200 grama svježih ili zamrznutih borovnica, 100 grama šećera, sok i kora od pola limuna, te 300 grama kiselog vrhnja. Oprane borovnice treba umiješati sa sokom od limuna i šećerom. Kad se šećer rastopi, doda se vrhnje i još kratko vrijeme miješa. Smjesu staviti u posudu za sladoled i staviti u zamrzivač.

PLANTAŽA

Prvi plod biljka daje u 3. godini. Borovnicama odgovara viša nadmorska visina i kiselo tlo. Podnosi niske temperature (i do –20 0C), a usred ljeta potrebno je zalijevanje. Berba borovnice se obično proteže od 6 – 8 tjedana s obzirom da postoje rane srednje rane i kasne sorte. Svaka sorta se bere tri do sedam puta u intervalu 5 –7 dana u zavisnosti od osobina sorte i vremenskih uvjeta. Beru se samo zreli plodovi, tamno plave boje jer su poluzreli plodovi kiseli. Plodovi se stavljaju u kartonske gajbe ili direktno u plitice, kompletna berba je naravno ručna. Nasad se prostire na površini od 25000 m2 na kojoj je posađeno 5000 grmova. U nasadu imamo sorte: BLUE CROP koja je u svijetu najrasprostranjenija, plodovi su čvrsti, srednje krupni, dobrog okusa; PATRIOT koji je osjetljiv na mraz, jer rano cvate, plod je slatki, krupan i čvrst te dobre arome ukoliko su plodovi potpuno zreli; BLUE RAY; HERBET; DARROW. Trenutno u nasadu imamo sadnice starosti 3, 4 i 5 godina. Na plantaži se nalazi objekat koji služi kao spremište alata i strojeva. U nasadu smo izbušili dva bunara iz kojih se crpi voda u svrhu navodnjavanja nasada, postavljena su također dva rezervoara iz kojih se vrši navodnjavanje sistemom kap po kap. Plantaža je, naravno, ograđena žičanom ogradom i čuvana psima čuvarima. Kratki opis tehnologije proizvodnje borovnice: potrebno je napraviti analizu tla koje bi trebalo biti plodno s 5 – 7% humusa, rastresito, propustljivo… Optimalna kiselost zemljišta bi trebala biti od 4.3 – 4.8 pH. Prije sadnje je potrebno, prema rezultatima analize i preporukama struke, pripremiti tlo (suzbiti korove i unijeti u tlo potrebne mineralne elemente na potrebnu dubinu), bitno je osigurati potrebne izvore vode, osigurati nasad prije svega od tuče kao i od ptica. Kompletna plantaža bi trebala biti ograđena.

KONTAKT

Tomislav Kutnjak

091/894-6127 | 099/213-7636 | tkutnjak@yahoo.com